Depresija Forum
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
kako se vi lijecite od depresije?

Čet Mar 06, 2008 1:34 am od majjamaca

Ja sam mlada,imam 21 godinu,fin posao,dugu vezu,drustvo,treniram,postavljam sebi ciljeve koje trudom ispunjavam,imam razloga da budem uvijek nasmijana i srecna ali nisam...Sad previse sam razdrazljiva,uvijek bih mogla zaplakat,nezadovoljna sam ne znam zasto,osjecam se prazno,neispunjeno isto ne znam razlog,puno se nerviram,sitnice me izbacuju iz takta pa potanem jako tuzna,bezvoljna,imam osjecaj …

Komentari: 4

kako pomoci kad osoba odbija pomoc

Čet Maj 08, 2008 6:11 pm od alex

Ukratko, moja devojka i ja smo u razlicitim gradovima. veza je odlicna, odlicno se slazemo. Brinem se za nju iz sledeceg razloga.
medjutim ona pritisnuta prethodnim teskim problemima, problemima vezanim za nesigurnost na poslu, za siru porodicu itd zatvorila se u sebe nece da razgovara o problemu koji je muci ne vidi resenje zna da je to lsoe medjutim misli da je jedini nacin da se vrati u …

Komentari: 1

Šta je anksioznost?

Sub Sep 01, 2007 6:45 pm od Shone

Anksioznost
Što je Anksioznost?

Ubraja se medu najcesce pshicke poremecaje. Oboljeli zive u napetom iscekivanju da ce se nesto strasno dogoditi. Crne slutnje i zebnja guse radost zivljenja. Ipak, djelotvorna pomoc postoji!


Tjeskoba

Tjeskoba i razliciti strahovi znak su anksioznih poremecaja. Strah i tjeskoba oduvijek su postojali i oni su vazan dio ljudskog postojanja. Normalni …

Komentari: 0

Šta je depresija?

Sub Sep 01, 2007 6:44 pm od Shone

Što je Depresija?

Depresija je bolest raspolozenja koja zahvaca i tijelo i misli.




Najlakse je upoznati depresiju kroz osnovne simptome:

Gotovo obvezni simptom je nedostatak zivotne radosti ili barem smanjenje uzivanja u mnogim aktivnostima u odnosu na period prije bolesti.
Osjecaj tuge ili zalosti koji nije uzrokovan nedavnim gubitkom. Bolesnik se nekada osjeca vise prazan …

Komentari: 0

Traži
 
 

Rezultati od :
 


Rechercher Napredna potraga

Mart 2024
PonUtoSreČetPetSubNed
    123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

Kalendar Kalendar

Pristupi

Zaboravio sam šifru

Zadnje teme
» Natalie Maines Trained
Bensedin EmptyČet Dec 19, 2013 1:34 pm od 

» Yuki Kajiura - Yuki Kajiura LIVE Vol.
Bensedin EmptyČet Dec 19, 2013 11:31 am od 

» kako se vi lijecite od depresije?
Bensedin EmptySre Mar 02, 2011 1:23 pm od Shorty Jecka

» Kako se osećate danas?
Bensedin EmptyNed Jun 15, 2008 10:47 pm od Shone

» kako pomoci kad osoba odbija pomoc
Bensedin EmptyNed Maj 11, 2008 1:01 am od Shone

» Šta Vam pomaže da se smirite?
Bensedin EmptyPet Mar 28, 2008 1:43 am od Shone

» Anksioznost,Napadi panike,Depresija/kako se izboriti?
Bensedin EmptyUto Jan 01, 2008 4:45 pm od Shone

» Kako izgleda jedan Vaš dan?
Bensedin EmptySre Sep 05, 2007 1:38 pm od Shone

» Kako napreduje Vaše lečenje?
Bensedin EmptySre Sep 05, 2007 1:33 pm od Shone


Bensedin

Ići dole

Bensedin Empty Bensedin

Počalji od Shone Sre Sep 05, 2007 1:16 pm

®BENSEDIN® tablete 5 mg




GENERIČKO IME

diazepam



PAKOVANJE

30 tableta od 5 mg



SASTAV

1 tableta sadrži:
diazepama 5 mg



DEJSTVO

Diazepam pripada grupi benzodiazepinskih lekova, a osnovni farmakodinamski efekti su anksiolitički, antikonvulzivni, psihosedativni i miorelaksantni.
Lek potencira dejstva gama-aminobuterne kiseline (GABA) koja je najvažniji inhibitorni neurotransmiter u centralnom nervnom sistemu.



TERAPIJSKE INDIKACIJE

- Stanja anksioznosti i insomnije,
- apstinencijalni sindrom u alkoholizmu,
- spazmi skeletne muskulature,
- postizanje sedacije pre izvođenja stresogenih dijagnostičkih i terapijskih intervencija,
- status epileptikus i druga konvulzivna stanja (febrilne konvulzije, tetanus, eklampsija),
- premedikacija i uvođenje u anesteziju kod hirurških intervencija,
- noćni strah i somnambulizam kod dece.



DOZIRANJE I NAČIN PRIMENE

Peroralna primena diazepama
Odrasli:
- anksioznost, ekscitacija, agitiranost, strah, agresivnost (2-10 mg, 2-4 puta dnevno);
- apstinencijalni sindrom u alkoholičara (10 mg, 3-4 puta dnevno tokom prvih 24 sata. Doza se zatim redukuje na 5 mg, 3-4 puta dnevno);
- spazmi skeletne muskulature različite geneze (2-10 mg, 3-4 puta dnevno).
Deca:
- noćni strah i somnambulizam 1-5 mg uveče, pre spavanja.

Parenteralna primena diazepama
Odrasli:
- sedacija pre izvođenja stresogenih terapijskih procedura (10-30 mg i.v.);
- status epileptikus i druga konvulzivna stanja: 0,15-0,25 mg/kg telesne mase i.v., po potrebi doza se može ponoviti posle 10-15 minuta. Za uklanjanje status epileptikusa diazepam se može davati kontinuiranom i.v. infuzijom u dozi ne većoj od 3 mg/kg telesne mase 1 put u toku 24 sata. - mišićni spazmi: 0,1-0,3 mg/kg telesne mase i.v., u intervalima od 1 do 4 sata; kontinuiranom i.v. infuzijom u dozi ne većoj od 3-4 mg/kg tokom 24 sata;
- eklampsija: početne doze iznose 10-20 mg i.v.; kontinuirana infuzija u dozi ne većoj od 100 mg dnevno;
- različita ekscitatorna stanja težeg intenziteta (motorni nemir, delirijum tremens): početna doza iznosi 0,1-0,2 mg/kg telesne mase i.v., doze se mogu ponavljati u intervalima od 8 sati dok se ne postigne zadovoljavajući terapijski odgovor; terapija se zatim nastavlja peroralnim davanjem leka.
- premedikacija za hirurške procedure: 10-20 mg i.m., 1 sat pre anestezije. - uvođenje u anesteziju: 0,2-0,5 mg/kg telesne mase i.v.
- gastroskopija, ezofagoskopija, kardioverzija i manje hirurške procedure: 5-10 mg i.m. ili i.v., 30 minuta pre intervencije, kod kardioverzije 5-10 minuta pre intervencije.
Deca:
Za decu je bezbednija peroralna primena.
Parenteralna primena se mora izvoditi sa velikim oprezom.
- status epileptikus i druga konvulzivna stanja: 0,1-0,2 mg/kg telesne mase sporo i.v.
- tetanus: 0,2 mg/kg telesne mase na 4 sata, sporo i.v. ili infuzijom;
- premedikacija za hirurške procedure: 0,1-0,2 mg/kg telesne mase i.m. 1 sat pre anestezije;
- sedacija pre izvođenja stresogenih terapijskih procedura: 0,1-0,2 mg/kg telesne mase sporo i.v.



NEŽELJENI EFEKTI

Neželjeni efekti su obično malog ili umerenog intenziteta i po svojoj prirodi su reverzibilnog karaktera. Najčešći neželjeni efekti su amnezija, sedacija, euforija, ataksija. U daleko manjem procentu se javljaju centralni neželjeni efekti (konfuzija, dizartrija, depresija, glavobolja, nejasan govor, tremor i vrtoglavica). Registrovani su i kardiovaskularni neželjeni efekti kao što su bradikardija, kolaps i hipotenzija.
Intravenska primena diazepama, s obzirom na visoki procenat organskih rastvarača u sadržaju ampule, u određenom procentu slučajeva dovodi do iritacije i tromboflebitisa na mestu davanja, posebno ako se lek ne ubrizga tačno u venu.
U toku peroralnih endoskopskih ispitivanja, kada se neposredno pre intervencije aplikuje diazepam, mogu se javiti kašalj, dispneja, hiperventilacija ili depresija disanja.
Retka je pojava takozvanih "paradoksalnih" neželjenih efekata (ekscitiranost, anksioznost, halucinacije), koji zahtevaju momentalno prekidanje terapije.



KONTRAINDIKACIJE

Preosetljivost na lek, miastenija gravis, akutni glaukom, šok, koma, akutna alkoholna intoksikacija praćena depresijom vitalnih funkcija.



UPOZORENJE

Diazepam treba oprezno primenjivati kod starijih osoba i teških bolesnika sa respiratornom disfunkcijom, zbog mogućnosti razvoja respiratorne depresije i zastoja srca.
Istovremena upotreba diazepama i alkohola može dovesti do pojačane sedacije.
Potrebne su mere opreza tokom uzimanja leka ukoliko osoba upravlja složenim mašinama ili vozilom.
Primenom tableta moguć je uticaj leka na psihofizičke sposobnosti.

Primenom injekcija lek ispoljava snažan uticaj na psihofizičke sposobnosti i za vreme terapije nije dozvoljeno upravljanje motornim vozilima ni rad sa mašinama.


Kod intravenske primene treba voditi računa o sledećem:
- sporo i.v. davanje, ne brže od 1 ml/min (5 mg/min),
- koristiti samo velike vene,
- najveću pažnju posvetiti da se lek ne ubrizga intraarterijski ili paravenozno, - ne mešati lek sa drugim lekovima u istom špricu ili boci za infuziju (precipitacija),
- moguća pojava produžene amnezije ili sedacije, pacijente opservirati najmanje jedan sat posle davanja leka i otpustiti samo u pratnji odraslih osoba.
Diazepam ne treba davati trudnicama u prvom trimestru trudnoće ukoliko to nije krajnje neophodno.

Zavisnost
Posle dugotrajne upotrebe leka razvija se tolerancija i zavisnost. Posle prekida uzimanja leka javljaju se znaci apstinencijalnog sindroma koga karakterišu anksioznost, nesanica, razdražljivost, glavobolja, mučnina, palpitacije, tremor, znojenje itd. Ređe se javljaju teški znaci apstinencijalnog sindroma (delirijum, konfuzija, psihotična reagovanja, grčevi i epi-napadi).



INTERAKCIJE

Lekovi sa centralnim delovanjem kao što su neuroleptici, hipnotici,antidepresivi, analgetici pojačavaju efekte diazepama. Ranitidin smanjuje resorpciju diazepama, a primena teofilina antagonizuje sedativne efekte benzodiazepina.
Istovremena primena diazepama i levodope dovodi do smanjenja efikasnosti levodope.
Inhibitori mikrozomnih enzima jetre (cimetidin, oralni kontraceptivi, disulfiram, fluoksetin, izonijazid, ketokonazol, metoprolol, propranolol) potenciraju, a induktori mikrozomnih enzima jetre (npr. rifampicin) smanjuju njegov efekat menjajući klirens diazepama.



PREDOZIRANJE

Kod slučajnog i samoubilačkog predoziranja nastaje depresija CNS od pospanosti, ataksije, dizartrije, stupora do kome, ali nema opasnosti od fatalnih ishoda ukoliko uz diazepam nije unet i neki drugi lek depresor CNS i/ili alkohol.
Terapija trovanja se zasniva na primeni nespecifičnih mera: ispiranja želuca i simptomatske terapije, i specifičnih mera: davanje antidota flumazenila (Anexate).



NAČIN IZDAVANJA

Lek se može izdavati samo uz lekarski recept.
Shone
Shone
Admin
Admin

Broj poruka : 67
Godina : 41
Datum upisa : 01.09.2007

https://depresija.serbianforum.info

Nazad na vrh Ići dole

Nazad na vrh


 
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu