kako se vi lijecite od depresije?
Čet Mar 06, 2008 1:34 am od majjamaca
Ja sam mlada,imam 21 godinu,fin posao,dugu vezu,drustvo,treniram,postavljam sebi ciljeve koje trudom ispunjavam,imam razloga da budem uvijek nasmijana i srecna ali nisam... previse sam razdrazljiva,uvijek bih mogla zaplakat,nezadovoljna sam ne znam zasto,osjecam se prazno,neispunjeno isto ne znam razlog,puno se nerviram,sitnice me izbacuju iz takta pa potanem jako tuzna,bezvoljna,imam osjecaj …
Komentari: 4
kako pomoci kad osoba odbija pomoc
Čet Maj 08, 2008 6:11 pm od alex
Ukratko, moja devojka i ja smo u razlicitim gradovima. veza je odlicna, odlicno se slazemo. Brinem se za nju iz sledeceg razloga.
medjutim ona pritisnuta prethodnim teskim problemima, problemima vezanim za nesigurnost na poslu, za siru porodicu itd zatvorila se u sebe nece da razgovara o problemu koji je muci ne vidi resenje zna da je to lsoe medjutim misli da je jedini nacin da se vrati u …
medjutim ona pritisnuta prethodnim teskim problemima, problemima vezanim za nesigurnost na poslu, za siru porodicu itd zatvorila se u sebe nece da razgovara o problemu koji je muci ne vidi resenje zna da je to lsoe medjutim misli da je jedini nacin da se vrati u …
Komentari: 1
Šta je anksioznost?
Sub Sep 01, 2007 6:45 pm od Shone
Anksioznost
Što je Anksioznost?
Ubraja se medu najcesce pshicke poremecaje. Oboljeli zive u napetom iscekivanju da ce se nesto strasno dogoditi. Crne slutnje i zebnja guse radost zivljenja. Ipak, djelotvorna pomoc postoji!
Tjeskoba
Tjeskoba i razliciti strahovi znak su anksioznih poremecaja. Strah i tjeskoba oduvijek su postojali i oni su vazan dio ljudskog postojanja. Normalni …
Što je Anksioznost?
Ubraja se medu najcesce pshicke poremecaje. Oboljeli zive u napetom iscekivanju da ce se nesto strasno dogoditi. Crne slutnje i zebnja guse radost zivljenja. Ipak, djelotvorna pomoc postoji!
Tjeskoba
Tjeskoba i razliciti strahovi znak su anksioznih poremecaja. Strah i tjeskoba oduvijek su postojali i oni su vazan dio ljudskog postojanja. Normalni …
Komentari: 0
Šta je depresija?
Sub Sep 01, 2007 6:44 pm od Shone
Što je Depresija?
Depresija je bolest raspolozenja koja zahvaca i tijelo i misli.
Najlakse je upoznati depresiju kroz osnovne simptome:
Gotovo obvezni simptom je nedostatak zivotne radosti ili barem smanjenje uzivanja u mnogim aktivnostima u odnosu na period prije bolesti.
Osjecaj tuge ili zalosti koji nije uzrokovan nedavnim gubitkom. Bolesnik se nekada osjeca vise prazan …
Depresija je bolest raspolozenja koja zahvaca i tijelo i misli.
Najlakse je upoznati depresiju kroz osnovne simptome:
Gotovo obvezni simptom je nedostatak zivotne radosti ili barem smanjenje uzivanja u mnogim aktivnostima u odnosu na period prije bolesti.
Osjecaj tuge ili zalosti koji nije uzrokovan nedavnim gubitkom. Bolesnik se nekada osjeca vise prazan …
Komentari: 0
Traži
Pristupi
Zadnje teme
Uopšteno o antidepresivima
Strana 1 od 1
Uopšteno o antidepresivima
Antidepresivi su lijekovi za liječenje depresije. Nekad su je još nazivali i timoleptici. Naziv depesija u sebi podrazumjeva tri različita vida depresije
Depresivni poremećaj
Manično-depresivna psihoza
Endogena depresija
Depresivni poremećaj nastaje nakon teškog emocionalnog šoka (gubitak voljene osobe, neuspjeh u životu i sl.), a prećena je tjelesnim tegobama, tjeskobom i osjećajem krivice. Povači se, u načelu spontano, a po potrebi se uporabljuju lijekovi kao što je alprazolam. Ponekad je potrebno primjeniti i antidepresiv.
Manično-depresivna psihoza liječi se uglavnom antipsihoticima.
Endogena depresija je, pak, teška duševna bolest. Bez nekog logičnog razloga javlja se osjećaj beznađa, izgubljenost, neraspoloženje, socijalna izoliranost, poremećaj teka i spavanja. Najveći problem je u tome da su ljudi u depresiji skloni samoubojstvu.
Antidepresivi su dvojbeni lijekovi - tek jedna trećina pacijenata pozitivno reagira na antidepresive i oporavi se od bolesti.
Razlog nastanka endogene depresije nije sa sigurnošću poznat ali je činjenica da je kod depresivnih pacijenata smanjena aktivnost noradrenalina i serotonina u određenim dijelovima mozga. Stoga je jasno da će lijekovi koji pojačavaju funkciju serotonina i noradrenalina u mozgu biti dobri antidepresivi.
Među antidepresivima razlikujemo:
tricikličke antidepresive (klomipramin, imipramin, amitriptilin, maprotilin i dr.)
selektivne inhibitore ponovnog unosa serotonina - SSRI antidepresivi (fluoksetin, fluvoksamin, paroksetin i sertralin)
inhibitori monoaminoksidaze - MAO inhibitori (iproniazid, tranilcipromin, moklobemid)
ostali antidepresivi (tianeprin, reboksetin i hipericin)
Djelovanje serotonina i noradrenalina na receptore na postsinaptičkim neuronima je vrlo kratko jer ih posebni proteini brzo vraćaju natrag u presinaptičke neurone. Triciklički antidepresivi blokiraju povratak serotonina i noradrenalina u presinapričke neurone, dok SSRI antidepresivi djeluju uglavnom na blokiranje ponovnog unos serotonina. Stoga se triciklički antidepresivi jos nazivaju i neselektivni inhibitori ponovne pohrane monoamina.
Inhibitori monoaminoksidaze djeluju, pak, na način da blokiraju enzim monoaminoksidazu koja u presinaptičkom neuronu razgradjuje višak noradrenalina i serotonina. Ako je taj enzim blokiran tada u sinapsu ulazi daleko veća količina neurotransmitora nego inače pa je i učinak noradrenalina i serotonina pojačan.
Nekoć su se koristili neselektivni i ireverzivilni MAO inhibitori kao što je iproniazid i tranilcipromin. Oni su bili jako problematični zbog toga što su inhibirali i slične enzime u gastrointestinalnom traktu. Time je bilo omogućen ulazak u krvotok jednoj tvari koja se zove tiramin, a kojeg ima u velikim količinama u pivu, vinu, jetri, sušenim ribama i siru (tiramin se pod utjecajem tih enzima razgradjuje u gastrointestinalnom traktu). Tiramin izaziva vrlo jake hipertenzivne krize što može rezultirati krvarenjima u mozgu. Osim toga takvi MAO inhibitori su dolazili u interakciju s brojnim lijekovima i dovodili pacijente u smrtnu ospasnost!
Stoga su tranilcipromin i iproniazid napušteni, a u uporabi je ostao moklobemid koji selektivno blokira samo jednu vrstu MAO i to reverzibilno i nema tih nedostataka.
Na koncu konca, djelovanje antidepresiva je poput djelovanja antipsiotika - imaju dosta nuspojava, a učinak im se javlja tek nakon više tjedana pa i mjeseca uzimanja.
Od depresije danas boluju milijuni osoba u razvijenim zemljama, a pretpostavlja se da će depresija za 10-20 godina postati najčešća bolest. Također, povećava se broj mladih ljudi koji zapadaju u stanja teških depresija - pred mladog čovjeka društvo i okolina postavlja velika očekivanja (uspjeh u obrazovanju, poslu, braku) koja su često nerealna. Stoga je za očekivati da će potrošnja antidepresiva iz dana u dan rasti, te da će, najvjerojatnije, premašiti danas jako veliku potrošnju anksiolitika.
Antidepresivi
Neselektivni inhibitori ponovne pohrane monoamina
klomipramin - Anafranil
amitriptilin - Amyzol
maprotilin - Ladiomil
Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina
fluoksetin - Prozac, Portal, Fluval
fluvoksamin - Fevarin
paroksetin - Deprozel, Seroxat
sertralin - Zoloft, Luxeta, Halea, Asentra
escitalopram - Cipralex
citalopram - Starcitin, Citalon
Inhibitori monoaminooksidaze tipa A
moklobemid - Aurorix
Ostali antidepresivi
tianeptin - Coaxil
reboksetin - Edronax
venlafaksin - Efectin, Efectin ER, Velafax
mirtazapin - Calixta, Mirzaten, Remeron
hipericin - Aktivin H, Hyperici Aktiv, Klosterfrau Sedinal
Depresivni poremećaj
Manično-depresivna psihoza
Endogena depresija
Depresivni poremećaj nastaje nakon teškog emocionalnog šoka (gubitak voljene osobe, neuspjeh u životu i sl.), a prećena je tjelesnim tegobama, tjeskobom i osjećajem krivice. Povači se, u načelu spontano, a po potrebi se uporabljuju lijekovi kao što je alprazolam. Ponekad je potrebno primjeniti i antidepresiv.
Manično-depresivna psihoza liječi se uglavnom antipsihoticima.
Endogena depresija je, pak, teška duševna bolest. Bez nekog logičnog razloga javlja se osjećaj beznađa, izgubljenost, neraspoloženje, socijalna izoliranost, poremećaj teka i spavanja. Najveći problem je u tome da su ljudi u depresiji skloni samoubojstvu.
Antidepresivi su dvojbeni lijekovi - tek jedna trećina pacijenata pozitivno reagira na antidepresive i oporavi se od bolesti.
Razlog nastanka endogene depresije nije sa sigurnošću poznat ali je činjenica da je kod depresivnih pacijenata smanjena aktivnost noradrenalina i serotonina u određenim dijelovima mozga. Stoga je jasno da će lijekovi koji pojačavaju funkciju serotonina i noradrenalina u mozgu biti dobri antidepresivi.
Među antidepresivima razlikujemo:
tricikličke antidepresive (klomipramin, imipramin, amitriptilin, maprotilin i dr.)
selektivne inhibitore ponovnog unosa serotonina - SSRI antidepresivi (fluoksetin, fluvoksamin, paroksetin i sertralin)
inhibitori monoaminoksidaze - MAO inhibitori (iproniazid, tranilcipromin, moklobemid)
ostali antidepresivi (tianeprin, reboksetin i hipericin)
Djelovanje serotonina i noradrenalina na receptore na postsinaptičkim neuronima je vrlo kratko jer ih posebni proteini brzo vraćaju natrag u presinaptičke neurone. Triciklički antidepresivi blokiraju povratak serotonina i noradrenalina u presinapričke neurone, dok SSRI antidepresivi djeluju uglavnom na blokiranje ponovnog unos serotonina. Stoga se triciklički antidepresivi jos nazivaju i neselektivni inhibitori ponovne pohrane monoamina.
Inhibitori monoaminoksidaze djeluju, pak, na način da blokiraju enzim monoaminoksidazu koja u presinaptičkom neuronu razgradjuje višak noradrenalina i serotonina. Ako je taj enzim blokiran tada u sinapsu ulazi daleko veća količina neurotransmitora nego inače pa je i učinak noradrenalina i serotonina pojačan.
Nekoć su se koristili neselektivni i ireverzivilni MAO inhibitori kao što je iproniazid i tranilcipromin. Oni su bili jako problematični zbog toga što su inhibirali i slične enzime u gastrointestinalnom traktu. Time je bilo omogućen ulazak u krvotok jednoj tvari koja se zove tiramin, a kojeg ima u velikim količinama u pivu, vinu, jetri, sušenim ribama i siru (tiramin se pod utjecajem tih enzima razgradjuje u gastrointestinalnom traktu). Tiramin izaziva vrlo jake hipertenzivne krize što može rezultirati krvarenjima u mozgu. Osim toga takvi MAO inhibitori su dolazili u interakciju s brojnim lijekovima i dovodili pacijente u smrtnu ospasnost!
Stoga su tranilcipromin i iproniazid napušteni, a u uporabi je ostao moklobemid koji selektivno blokira samo jednu vrstu MAO i to reverzibilno i nema tih nedostataka.
Na koncu konca, djelovanje antidepresiva je poput djelovanja antipsiotika - imaju dosta nuspojava, a učinak im se javlja tek nakon više tjedana pa i mjeseca uzimanja.
Od depresije danas boluju milijuni osoba u razvijenim zemljama, a pretpostavlja se da će depresija za 10-20 godina postati najčešća bolest. Također, povećava se broj mladih ljudi koji zapadaju u stanja teških depresija - pred mladog čovjeka društvo i okolina postavlja velika očekivanja (uspjeh u obrazovanju, poslu, braku) koja su često nerealna. Stoga je za očekivati da će potrošnja antidepresiva iz dana u dan rasti, te da će, najvjerojatnije, premašiti danas jako veliku potrošnju anksiolitika.
Antidepresivi
Neselektivni inhibitori ponovne pohrane monoamina
klomipramin - Anafranil
amitriptilin - Amyzol
maprotilin - Ladiomil
Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina
fluoksetin - Prozac, Portal, Fluval
fluvoksamin - Fevarin
paroksetin - Deprozel, Seroxat
sertralin - Zoloft, Luxeta, Halea, Asentra
escitalopram - Cipralex
citalopram - Starcitin, Citalon
Inhibitori monoaminooksidaze tipa A
moklobemid - Aurorix
Ostali antidepresivi
tianeptin - Coaxil
reboksetin - Edronax
venlafaksin - Efectin, Efectin ER, Velafax
mirtazapin - Calixta, Mirzaten, Remeron
hipericin - Aktivin H, Hyperici Aktiv, Klosterfrau Sedinal
Strana 1 od 1
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
|
|
Čet Dec 19, 2013 1:34 pm od
» Yuki Kajiura - Yuki Kajiura LIVE Vol.
Čet Dec 19, 2013 11:31 am od
» kako se vi lijecite od depresije?
Sre Mar 02, 2011 1:23 pm od Shorty Jecka
» Kako se osećate danas?
Ned Jun 15, 2008 10:47 pm od Shone
» kako pomoci kad osoba odbija pomoc
Ned Maj 11, 2008 1:01 am od Shone
» Šta Vam pomaže da se smirite?
Pet Mar 28, 2008 1:43 am od Shone
» Anksioznost,Napadi panike,Depresija/kako se izboriti?
Uto Jan 01, 2008 4:45 pm od Shone
» Kako izgleda jedan Vaš dan?
Sre Sep 05, 2007 1:38 pm od Shone
» Kako napreduje Vaše lečenje?
Sre Sep 05, 2007 1:33 pm od Shone